narandza sa Nikonom 35mm AF-S

NIKON 35mm f/1,8 AF-S: Narandža je snimljena iz ruke s fotoaparatom Nikon D3300. Budući da je riječ o klasičnom DSLR aparatu, imamo tražilo i kućište približimo oku i možemo rukama uz tijelo relativno dobro umiriti kućište. Blenda je bila f/5, a ekspozicija stotinka sekunde, ISO 200. Boje su vrlo prirodne, oštrina na vrlo visokom nivou, kao i detalji.
Objektiv izoštrava brzo i gotovo nečujno. Kod fokusiranja miču se samo stražnji unutarnji dijelovi objektiva pa se prednji dijelovi i navoj za filter ne miču. Šteta je što osim etikete s nazivom nema oznaka dubinske oštrine niti blende pa objektiv izgleda kao crni valjak.

narandza sa Nikkorom 35mm AI

NIKKOR 35mm f/2,8 AI: Manualni objektiv zahtijevao je ručno izoštravanje (srećom Nikon D3300 ima rangefinder opciju, mala zelena ledica se upali u lijevom kutu tražila kad je subjekt u oštar). Mjerili smo upadno svjetlo sa svjetlomjerom pa nam je izvorno fotografija ispala nešto tamnija nego što je trebala biti i morali smo je malo posvjetliti. Blenda f/5, ekspozicija 1/320 sek, ISO 200. Stoga kontrast izgleda nešto jači nego kod AF Nikona.
Prsten za izoštravanje je dovoljno širok i gumiran, kako to uvijek i imaju manualni objektivi, te izoštravanje ne bježi. No, tu se miče prednji element pa se i navoj za filter okreće. Oštrini i bokehu se nema što prigovoriti.

narandza sa sigmom

SIGMA 30mm f/2,8 DN A Sony E: Narandža je snimljena iz ruke s fotoaparatom Sony NEX-3 (stariji model koji se više ne proizvodi) s ISO 400, f/2,8 ekspozicija 1/800 sec. Objektiv je autofokus i izoštravanje je bilo na na narandžu no slova na naljepnici ispod loga koja upućuju na web stranicu nisu oštra koliko bi trebala biti. Vjerojatno bi stativ doprinio boljoj oštrini, kao i manja blenda npr. 5,6 (jer poznato je da je kod maksimalne blende objektiv uvijek nešto lošiji nego kod srednjih vrijednosti). Ipak, vjerojatno je najveći razlog to što aparat nema klasično tražilo pa se kućište ne može približiti oku i time učvrstiti uz tijelo.
Ostalome nema zamjerki, boje su nešto jače, a pozadina je dobro zamućena (bokeh).


casopisi s Nikonom 35mm AF-S

NIKON 35mm f/1,8 AF-S: Postava za ovu fotografiju je gotovo profesionalna: stativ, reflektor sa strane i mjerenje upadnog svjetla vanjskim svjetlomjerom. Blenda f/8, a ekspozicija 1/4 sec uz ISO 200 očitana je svjetlomjerom Sekonic Flashmate L-308S.
Magazini, objektiv i svjetlomjer su pobacani više-manje spontano. Za okidanje smo koristili daljinski upravljač tako da nikakvog dodira s tijelom aparata nije bilo.

narandza sa sigmom

NIKKOR 35mm f/2,8 AI: Snimanje sa stativa je lakše kada izoštravamo ručno nego s autofokusom. Naime, autofokus može pobjeći u trenutku kada maknemo prst s okidača dok je s druge strane mnogo lakše ozoštravati ručno na statične predmete. Manualni objektivi su također vrlo praktični i za video snimanje s DSLR aparatima jer najčešće autofokus ne radi za vrijeme samog snimanja.
Blenda f/8 i ekspozicija 1/4 sek.

casopisi sa sigmom

SIGMA 30mm f/2,8 DN A Sony E: Fotografija je snimljena sa stativom uz dnevno svjetlo koje je dolazilo s prozora ispred te reflektorom od alu-folije postavljenom sa strane. Za određivanje ekspozicije korišten je profesionalni svjetlomjer Sekonic Flashmate L-308S tako da je izmjereno upadno svjetlo (ono koje pada direktno na motiv, ne reflektirajuće).
ISO 400, f/8, ekspozicija 1/4 sec. Boje su nešto jače nego kod prethodna dva slučaja, što treba pripisati drugačijem senzoru fotoaparata (Sony NEX-3).


kuciste sa Nikonom AFS 35mm

NIKON 35mm f/1,8 AF-S: Snimali smo iz ruke što se visi i iz priloženoga jer kut obuhvata niti na jednoj slici nije isti. Također nam je i horizont malo pobjegao. Slika snimljena s novim objektivom od 35mm gotovo se uopće ne razlikuje od one sa starim, manualnim. Blenda je bila 4, a ekspozicija 1/40 sec, dok je kompezacija bila na -1. Tomu možemo i pripisati što su Nikonove slike nešto tamnije od Sonyjevih.

kuciste sa Nikkorom  35mm AI

NIKKOR 35mm f/2,8 AI: Stara krama pokazala se da ide u korak s novim objektivima, jer po svemu sliči prethnodnoj slici. Blenda je bila također 4, a ekspozicija 1/40 sec, dok je kompezacija bila na -1, kao i kod Nikona AF-S.

kuciste sa sigmom 30mm Art

SIGMA 30mm f/2,8 DN A Sony E: Novo kućište za kompjuter snimili smo također iz ruke i sa Sigmom 30mm na Sonyju. Gornji prednji dio kućišta sadrži utore za USB 3.0 (plava boja), zatim ulaze za mikrofon i slušalice, dok se u pozadini vidi utor za SATA disk. Budući da je skinuta prednja stranica kućišta vide se i žice koje povezuju utore. Čini se da je ekspozicija bila nešto drugačija nego na Nikonu, a zbog nešto šireg kuta objektiva, slika nije potpuno jednaka prethodnima. F/4, 1/40 sec, kompenzacija 0.


objektivi 35mm i 30mm

O ČEMU SE TU RADI?

Ovdje smo pokušali napraviti nešto drugačiji test nego što inače možemo vidjeti u raznim časopisima i specijaliziranim web stranicama. Ulazi u skupinu kruške i jabuke jer ne testiramo objektive iz iste klase niti približno jednake vrste. Nikonovi objektivi su žarišne duljine 35mm, dok je Sigmin 30mm. NJihova je realna žarišna duljina veća - 52mm odnosno 45mm. Razlika nije velika niti bitna, no Sigmin ima nekoliko stupnjeva širi kut vidnog polja od Nikonovih. Nadalje, tu je nikonov manualni objektiv (nema autofokusa) koji se prozvodio između 1970. i 1980. godine, dok su druga dva objektiva iz aktualnog stoljeća/milenija. Danas se objektivi izrađuju uglavnom od plastike - i kućište i staklo je od plastike, dok su stari objektivi izrađeni od metala i pravog stakla. Nadalje, objektivi za digitalne aprate imaju još posebne premaze na stražnjoj leći kako bi se navodno izbjegle refleksije od čipa. Pa sada, eto, imamo priliku vidjeti ima li to kakve veze ili ne.
Snimali smo više iz ruke nego sa stativa, jer smatramo da većina ljudi upavo tako snima. Korištenje stativa je jedan od najboljih stvari u fotografiji, ali često to nije moguće zbog subjektivnih ili objektivnih razloga. Zanimljivo da se nikonovi objektivi mogu, uz odgovarajući adapter, bez problema našarafiti na Sonijev aparat, a on je mirrorless pa nema ogledalo te je razmak između čipa/filma i objektiva vrlo mali. Tako se uz razne adaptere, koji zapravo produžuju taj razmak, mogu koristiti gotovo svi mogući objektivi koji na svijetu postoje (sic). Obrnuto gotovo da nije moguće (zapravo je teoretski moguće, ali je vrlo nepraktično).
Snimali smo s dva konkretna fotoaparata - Nikon D3300 i Sony NEX-3, oba sa APS-C čipovima, dakle 1,5x faktorom u odnosu na tzv. puni format (35mm širina filma). Slike su neobrađeni jpegovi plus smart sharpen u Photoshopu CC.

VIŠE O OBJEKTIVIMA:

 

Nikon 35mm f/1,8 AF-S DX

To je relativno novoproizvedeni objektiv s maksimalnim otvorom blende od 1,8. Izrađen je od plastike, ali ima metalni navoj. Namijenjen je isključivo fotoaparatima s APS-C senzorima, dok će na full frameu jako vinjetirati. Odlikuje se velikim otvorom blende, odličnom oštrinom, niskom cijenom te je pogodan za lošije svjetlosne uvjete. Iako je autofokus, prsten za ručno izoštravanje daje osjećaj skoro kao da je riječ o manualnom objektivu.
Mnogi ga nazivaju must have objektivom za sve koji snimaju s DX fotoaparatima.

Nikkor 35mm F/2,8 AI

To je stari manualni objektiv s maksimalnim otvorom blende od 2,8. Prema serijskom broju, možemo zaključiti da je naš proizveden između 1979. i 1981. godine. Napravljen je za puni 35mm format tako da se kod DX formata koristi samo centralni dio leća što vjerojatno još pozitivno doprinosi i tako vrlo dobroj oštrini te kontrastu.
U vrijeme analogne fotografije ti su objektivi bili mnogo korišteni za putovanja, uličnu i novinarsku fotografiju. Ručno izoštravanje putem gumiranog širokog prstena je vrlo fino i precizno. Još uvijek se može relativno lako nabaviti preko e-baya.

Sigma 30mm F/2,8 DN E sony

Sigmina serija A (Art) za fotoaparate bez ogledala (sans mirror) je vrlo cijenjena, iako je Sigma tek nedavno stekla dobar ugled među nezaivisnim proizvođačima objektiva. Ovaj objektiv je u stvarnosti žarine duljine 45mm, dakle nešto šireg kuta nego naši Nikonovi. Iz vlastitog iskustva i iz raznih testova možemo reći da je ovaj objektiv vrlo oštar s vrlo malim izobličenjima. Autofokus je brz, a samo je kućište kompaktno i lagano.
Gornji sloj plastike nam se ne čini baš kvalitetan iako je sam valjak objektiva napravljen od metala.

 


NIKON D3300

Nikon D3300 ulazi u grupu entry level digitalnih fotoaparata. Međutim, ako malo zavirimo u njegovu unutrašnjost, vidjet ćemo da mu je srce nikonov čip 24.2 MP DX formata CMOS (APS-C 23.5 x 15.6 mm), generacije Expeed 4, dakle isti onaj koji se nalazi u mnogo skupljem prosumer — Nikonu D7200 te Nikonima D5300 i D5500. Kućište je nešto manje im lakše Nikona D5300, ali ima malo vanjskih dugmića za podešavanje te nema gornjeg displeja, kao što je to kod tzv. ozbiljnijih fotoaparata. Tako je većina komandi zakopana u izbornicima.
Naravno, kućište je potpuno napravljeno od plastike, ali ne odaje takav dojam, osim što je prilično lagano. Kao što smo već rekli, kod fotoaparata je bitan senzor pa se ovdje nema što prigovoriti, jedan je od najboljih s time da je uklonjen i anti-aliasing filter!
Trajanje baterije je službeno 700 okidanja (što je zaista impresivan broj), dok se među lošije karakteristike ubgraja samo 11 atofokus točaka Nadalje, zbog bajuneta (nikon F), koji Nikon već nije mijenjao 50 godina, na njega se teoretski može staviti bilo koji nikonov objektiv od 1959. godine na ovamo. Međutim, punu fukcionalnost — autofokus i matrično mjerenje eskpozicije — ostvarit će samo s najnovijim AF-S objektivima (koji imaju u sebi ugrađen motor za izoštravanje). S AF-D objektivima će biti mjerenja svjetla, ali neće autofokusa, samo ručni, dok sa AI objektivima nemamo niti mjerenje svjetla. Ali zato je tu elektronski vanjski svjetlomjer.

Nikon D3300 detail

Glavni izbornik

Nikon D3300 detail

Bajunet

Nikon D3300 detail

Dugme za fleš

Nikon D3300 detail

Okidač

Jedna od velikih prednosti vanjskog svjetlomjera je mjerenje tzv. upadnog svjetla - onog koje direktno pada na naš subjekt snimanja. Svi fotoaparati mjere tzv. refektirajuće svjetlo, dakle ono koje se reflektira od objekta snimanja. I digitalni fotoaparat možemo koristiti kao običnu cameru obscuru tako da svjetlo mjerimo vanjskim svjetlomjerom, a ekspoziciju i blendu stavimo na manualno te ih očitavamo sa svjetlomjera. Takvo snimanje moguće je samo kod statičnih objekata, studijske fotografije, mrtve prirode, pejsaža i sl, dok za sve ostalo vrijedi pravilo f/8 and be there.

 

 

 

Nikon D3300

 


objektivi 35mm i 30mm, prednja strana

Moderni objektivi više nemaju jasne oznake vrste, žarišne duljine te serijski broj na prednjoj strani kao oni stari - gdje su ugravirani da se odmah vidi o čemu se radi! Snimili smo ih objektivom Nikon AF-D 50mm f/1,4.

 

ŠTO JA MISLIM O TOME

Ukratko možemo reći - svi su ovi objektivi vrhunski u svojoj klasi pa čak i kad ih uspoređujemo međusobno. Budući da realno predstavljaju objektive sa žarišnom dužinom od 50mm (više-manje), riječ je o tzv. normalnim objektivima koji su se u doba analogne fotografije najviše koristili. Njihov se vidni kut upoređuje s onim ljudskog oka (međutim, ljudsko vidno polje je nešto šire) pa su oduvijek bili vrlo popularni. U današnje doba većina fotoaparata dolazi sa zoom objektivima, najćešće realne žarišne dužine od 28-80mm. Ti su objektivi promjenjivog vidnog kuta - zoomovi - vrlo lagani, jer su napravljeni od plastike i mogu se koristi za snimanje različitih motiva od pejsaža do portreta. Medutim, zbog malog otvora blende, najčešće 3,3 ili 3,5 teško je dobiti malu dubinsku oštrinu (koja izdvaja subjekt od pozadine) te su nepodesni za snimanje u lošim svjetlosnim uvjetima i po noći (trebaju duge ekspozicije, a to znači i stativ, jer će fotografije biti mutne).
Zato je uz takav zoom potreban jedan od ovakvih objektiva - posebice Nikon AF-S DX s najvećim otvorom blende od 1,8. S njime možemo postići malu dubuinsku oštrinu, a kod snimanja noću, uz moderniji DSLR koji možemo napucati na ISO 800 ili 1600, nisu nam potrbene duge ekspozicije pa uz malo vježbe može se snimati iz ruke.
Sigmina serija A (Artistic) je vrlo cijenjena i na testovima u laboratorijskim uvjetima dobiva odlične ocjene. Moja je primjedba izrada, koja mi se ne čini baš kvalitetna, a na velikoj se slici vidi koliko već ima ogrebotina po sebi (srećom ne i na lećama) nakon nekoliko mjeseci upotrebe. No, oštrina je zaista impresivna. Za razliku od njega, manualni Nikkor je napravljen kao tenk, od metala i stakla, te nakon tridesetak godina ne pokazuje znakove starenja. Bit će zanimljivo vidjeti kako će izgledati druga dva plastičnjaka nakon toliko godina.